Što Europa čini za mene? Budućnost poslovanja, digitalno tržište i EU

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je raspravu na temu: "Što Europa čini za mene? Budućnost poslovanja, digitalno tržište i EU" na kojoj se govorilo o tome kako brz tehnološki razvoj mijenja naša društvo, gospodarstvo, te način rada i života općenito.

Voditeljica Ureda Violeta Simeonova Staničić istaknula je na konferenciji kako je digitalno gospodarstvo jedno od područja koje najviše obećava i od kojeg i Europska unija najviše očekuje. „Procjenjuje se da da bi dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta omogućio dodatnih 415 milijardi EUR gospodarskog rasta te otvaranje stotina tisuća novih radnih mjesta“, rekla je Simeonova Staničić. Također podsjetila je da Europski parlament provodi institucionalnu kampanju Ovaj put glasam kojom želi mobilizirati birače na izlazak na europske izbore. Prema anketama građani smatraju da su prioritetne teme u kampanji upravo gospodarstvo i rast, te borba protiv nezaposlenosti mladih.

Marijana Petir (EPP) istaknula je kako je Europa davno prepoznala važnost malih poduzetnika kao najzdravijeg dijela društva te osmislila posebne programe za njih. Petir tvrdi da 44 posto mladih do 24. godine vidi svoju budućnost u otvaranju svog poduzeća, no samo četiri posto njih to doista i ostvari. „Postoci dakle nisu dobri, što znači da treba bolje iskoristiti postojeće EU programe kao što je Cosme ili Horizont 2020“, zaključila je. Dodala je da se kao eurozastupnica u svom mandatu uvijek zalagala da poduzetnici iz - uvjetno rečeno - novijih država članica dobiju iste mogućnosti kao i njihove kolege u starijim državama članicama, u smislu povoljnog pristupa kapitalu.

Mladi poduzetnici, predstavnici domaćih uspješnih start-upova i tvrtki raspravljali su o tome kako Europska unija utječe na poslovanje i razvoj dinamičnog digitalnog društva. Davor Bruketa (Bruketa &Žinić &Grey) rekao je da je ulazak Hrvatske u EU „u mentalnom smislu za agencije značio preokret, otvaranje prema Europi. Nekad nam je bilo teško zamislivo da ćemo iz Hrvatske prodavati oglašavanje i komunikacijske projekte na bogatijim tržištima, a danas naša agencija čak 50 posto posla radi upravo za zapadnoeuropsko tržište.“ Monika Ivanović (Infobip) osvrnula se na stanje na domaćem tržištu rada. Rekla je da mladi obrazovani ljudi danas traže drukčije poslove, projekte koji će ih inspirirati i tvrtke unutar kojih se mogu razvijati i imati dovoljno slobode za kreativna rješenja.

Vedrana Jelušić Kašić (Deloitte) upozorila je pak da na ljestvici konkurentnosti u inovacijama Hrvatska zaostaje za srednjom Europom, te je istaknula kako treba raditi na povezivanju industrijskog sektora i sveučilišta i instituta, odnosno usklađivanju tržišta rada i područja obrazovanja. Tamara Maćašović (PWC) ocijenila je da Hrvatska nudi puno kreativnih ideja, ali da ponekad sporijim tempom razvija i primjenjuje neke alate prisutne na razvijenim tržištima. Mladenka Majerić iz Crvenih Nosova govorila je važnosti potpore europskih partnera u razvoju ideje o „klaunovima-doktorima“, a Ružica Petričec Fabijanec iz tvrtke RASCO o EU fondovima kao izvoru financiranja. Frane Šesnić (Zagrebački inovacijski centar -Zicer) osvrnuo se na pogodnosti koje nude inkubatori, te je pozitivnom ocijenio start-up kulturu u Hrvatskoj. Leo Mršić (Algebra Lab) istaknuo je kako za uspješne poduzetničke priče treba povezati inovacije, primijenjena istraživanja, raditi na poduzetničkoj edukaciji i na širenju mreže znanja. Okupljenima su svoje start-up ideje predstavili Ante Lučić (Cronnect.me), Ladislav Jurić (Bagizzmo) i Matina Tenžera (Divan.hr).

I mala i velika uključenost su dobrodošle. Pridružite se događanjima po cijeloj Hrvatskoj ili nam se javite kako biste svoje događanje objavili na ovim stranicama. Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj stoji na raspolaganju za sva pitanja.

Aktivirati se možete i preko interneta, jednostavno podijelite sadržaj sa ovajputglasam.eu stranice, ili Instagrama i Twittera. Koristite oznaku #ovajputglasam.

Više ideja o tome kako se uključiti možete pročitati ovdje.